{"id":178,"date":"2026-07-14T02:36:57","date_gmt":"2026-07-14T00:36:57","guid":{"rendered":"https:\/\/toksicnapsihologia.wordpress.com\/?p=178"},"modified":"2026-07-14T02:36:57","modified_gmt":"2026-07-14T00:36:57","slug":"toksicni-narcizam-i-unutrasnji-kriticar","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/toksicnapsihologija.rs\/?p=178","title":{"rendered":"Toksi\u010dni narcizam i unutra\u0161nji\u00a0kriti\u010dar"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"has-albert-sans-font-family has-text-align-justify wp-block-paragraph\">\u201eNarcis\u201d \u2013 re\u010d koja se danas toliko \u010desto upotrebljava. Svi mi znamo kada i za\u0161to nekog nazivamo \u201enarcisom\u201d \u2013 naj\u010de\u0161\u0107e je to slu\u010daj kada se taj neko \u201epravi va\u017ean\u201d, \u201eumi\u0161lja da je ne\u0161to \u0161to nije\u201d, da je \u201eiznad svih\u201d i ispoljava sli\u010dna pona\u0161anja, ali ne bismo ba\u0161 rekli da ima \u201eporeme\u0107aj li\u010dnosti\u201d (ako bi se izra\u017eavali klini\u010dkim re\u010dnikom). Me\u0111utim, istra\u017eiva\u010di u naukama koje se bave ljudskim umom i li\u010dno\u0161\u0107u su, napornim radom i na osnovu velikog broja slu\u010dajeva iz prakse, do\u0161li do zaklju\u010dka da postoji stanje koje mo\u017eemo nazvati \u201epatolo\u0161ki narcizam\u201d. To je ve\u0107 jedno ekstremnije stanje, toliko da se \u010dak mo\u017ee govoriti o veoma disfunkcionalnoj, maladaptivnoj organizaciji li\u010dnosti u tom smislu. Ovo psihi\u010dko stanje je bitno za na\u0161u pri\u010du o unutra\u0161njem kriti\u010daru, jer se \u010desto de\u0161ava da su upravo ovakve li\u010dnosti <strong>eksperti u izazivanju krivice<\/strong>, slanju dvostrukih poruka, izazivanju srama i stida i ose\u0107aja neadekvatnosti kod sagovornika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-albert-sans-font-family has-text-align-justify wp-block-paragraph\">Zdrav narcizam (da ga tako nazovemo za sada) je karakteristi\u010dan za sve ljude. Osnova ovog stanja je potreba da u su\u0161tini cenimo sebe, verujemo u svoje bi\u0107e, volimo to ko smo i \u0161ta smo, i shodno tome, da po\u0161tujemo sebe, da se oslanjamo na sebe (umesto na druge), negujemo svoju li\u010dnost i radimo na sebi, budemo ambiciozni i \u201epucamo na visoko\u201d. Zdrav narcizam podsti\u010de osobu da se bori za svoje potrebe i ciljeve; motivi\u0161e je da radi naporno kako bi ispunila svoje ambicije, omogu\u0107ava joj da bude jaka osoba za sebe i druge, ali i da postavi granice. Poverenje u sopstvenu agensnost i verovanje u \u201eve\u0107u i bolju\u201d verziju sebe nas motivi\u0161e da radimo, unapre\u0111ujemo se i da guramo svoj \u017eivot napred ka ta\u010dci koju smo postavili. U nekim situacijama je potrebno da razmi\u0161ljamo o tome na koji na\u010din mo\u017eemo ne\u0161to adekvatnije i spretnije da uradimo, \u0161to nas podsti\u010de da se prihvatimo posla i budemo sigurni u to \u0161to radimo. Tako\u0111e, zdrav narcizam je osnova samopouzdanja i samopo\u0161tovanja, koji su ustaljeni aspekti funkcionisanja u dru\u0161tvu. Ovo stanje nam omogu\u0107ava da sa drugima budemo \u201ena istoj nozi\u201d, da otvoreno iskazujemo svoja stanja i ose\u0107anja te da ne dozvoljavamo da nas drugi povrede, sabotiraju, \u201esapli\u0107u\u201d i tako nas spre\u010de da ostvarimo svoje ciljeve. Isto tako, ukoliko smo samopouzdani ne\u0107emo biti \u201eemocionalni vampiri\u201d drugima i ne\u0107emo ih optere\u0107ivati. Na kraju, napomenimo i da je razvijanje i negovanje adekvatnog, pozitivnog pogleda na sebe jedan od mehanizama prevazila\u017eenja i borbe protiv unutra\u0161njeg kriti\u010dara, o \u010demu \u0107emo govoriti kasnije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-albert-sans-font-family has-text-align-justify wp-block-paragraph\">Me\u0111utim, ovde govorimo o jednom druga\u010dijem stanju, a to je <strong>toksi\u010dni narcizam<\/strong>. Kao \u0161to \u0107emo videti, ova forma narcizma je, <strong>zapravo, la\u017ena ljubav prema sebi, pa \u010dak i mr\u017enja prema sebi<\/strong>. Hajde da sada u\u0111emo u ovu, naizgled, kontradiktornu dinamiku, kako bi bolje razumeli ovakav sklop li\u010dnosti. Naime, ukoliko prirodni, primarni narcizam defini\u0161emo kao ljubav prema samom sebi, onda kod toksi\u010dnog narcizma to nije slu\u010daj, i kao \u0161to \u0107emo videti, to samo na povr\u0161ini izgleda tako. Kod ovog stanja naglasak je na preuveli\u010danosti, kao i na na\u010dinima ispoljavanja, ali i na mehanizmima koji stoje iza ovog procesa. Prvo, to je preuveli\u010dan (ali dubinski la\u017ean) ose\u0107aj sopstvene va\u017enosti (tzv. \u201enapumpani\u201d ego). Osoba misli da je najva\u017enija i da treba biti najcenjenija gde god se pojavi. Ona se u sve najbolje razume, sve najbolje radi, niko ne mo\u017ee to ne\u0161to da odradi ili da zna kao \u0161to ona zna. Ako ne zna, onda \u0107e re\u0107i da je to vrlo lako nau\u010diti i da bi ga mogla nau\u010diti za veoma kratko vreme, mnogo kra\u0107e od onog koje je bilo potrebno nekoj drugoj osobi (npr. <em>\u201eJa ne moram da idem na fakultet \u010detiri godine kao ti da bih bio uspe\u0161an nau\u010dnik, psiholog, in\u017eenjer, ekonomista, pravnik, itd. To mogu da nau\u010dim za par nedelja ili meseci, samo ako ho\u0107u.\u201d<\/em>).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-albert-sans-font-family has-text-align-justify wp-block-paragraph\">Drugo, ovi ljudi o\u010dekuju da ih prepoznate kao superiorne u ne\u010demu iako mo\u017eda nemaju nikakve uspehe u istom, niti mogu dokazati svoju superiornost. S tim u vezi, ove osobe \u0107e <strong>stalno preuveli\u010davati svoj postoje\u0107i talenat<\/strong>, sposobnosti i dostignu\u0107a, ako ih imaju, <strong>dok \u0107e druge nipoda\u0161tavati<\/strong>. Ovo se odnosi \u010dak i na minimalna postignu\u0107a (npr. <em>\u201eDa ja danas nisam popravio slavinu svi biste crkli od \u017ee\u0111i. Bilo je skoro nemogu\u0107e, ali ja sam ipak uspeo.\u201d<\/em> ili <em>\u201eBiti prvak u turniru u \u0161ahu u kojem su u\u010destvovale sve moje najbli\u017ee kom\u0161ije je stvarno veliki uspeh. To ne mo\u017ee svako.\u201d<\/em> ili \u201e<em>Moje slike su neprocenjiva umetnost, realno sam i bolji umetnik od Pikasa\u201d<\/em>.). Tako\u0111e, prisutna je \u010desta preokupacija briljantnim uspehom, mo\u0107i, bogatstvom i savr\u0161enstvom. Uverenja su da su iznad svih i da ih samo sli\u010dni njima (odabrani) mogu razumeti, kao i da pripadaju, ili trebaju pripadati, samo elitnom dru\u0161tvu \u2013 a uglavnom su na ni\u017eem ili srednjem hijerarhijskom statusu (ne ra\u010dunaju\u0107i visoke biznismene-narcise, koji svojim \u017eivotom sebi i drugima opravdavaju sopstveni narcizam). Naravno, <strong>potrebno im je konstantno divljenje i pa\u017enja<\/strong>, da ih hvalite i uzdi\u017eete, jer ose\u0107aju da su veoma va\u017eni te da imaju svako pravo na to, ali su isto tako vrlo osetljivi na kritike. Ovi ljudi \u010desto deluju arogantno, sa \u201esnobovskim\u201d stavom i pona\u0161aju se na provokativan na\u010din. Uz sve to, \u010desto su zajedljivi i ljubomorni na druge, posebno na tu\u0111 uspeh; ako neko drugi ostvari ne\u0161to, na to \u0107e gledati sa prezirom i nipoda\u0161tavanjem. Kod nekih slu\u010dajeva, situacije je jo\u0161 ekstremnija \u2013 kako ih interesuju samo sopstvene potrebe, \u010desto \u0107e iskoristiti druge da bi ih ostvarili, ne prezaju\u0107i da \u201egaze preko le\u0161eva\u201d i \u017ertvuju druge zarad sopstvenog dobra. Ovo je, ukratko, jedna najuobi\u010dajenija slika osobe koja je patolo\u0161ki narcis (Cooper &amp; Ronningstam, 1992). Neke crte li\u010dnosti mogu izgledati ovako:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li class=\"has-albert-sans-font-family\">O\u010digledni fokus na sebe i sopstvene stavove\/emocije u interpersonalnim odnosima<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-albert-sans-font-family\">Problemi u odr\u017eavanju zadovoljavaju\u0107ih odnosa<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-albert-sans-font-family\">Te\u0161ko\u0107e sa empatijom<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-albert-sans-font-family\">Problemi sa li\u010dnim granicama<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-albert-sans-font-family\">Preosetljivost bilo na realne ili izmi\u0161ljene uvrede<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-albert-sans-font-family\">Ranjivost na sramotu (umesto krivice)<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-albert-sans-font-family\">Nadmen govor tela<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-albert-sans-font-family\">Laskanje ljudima koji im se dive<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-albert-sans-font-family\">Netrpeljivost (ili \u010dak mr\u017enja) prema onima koji im se ne dive<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-albert-sans-font-family\">Kori\u0161\u0107enje drugih ljudi bez razmatranja posledica<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-albert-sans-font-family\">Suptilno, ali uporno hvalisanje<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-albert-sans-font-family\">Tvrde da su eksperti u mnogim stvarima<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"has-albert-sans-font-family has-text-align-justify wp-block-paragraph\">Me\u0111utim, nije uvek sve tako otvoreno i jednostavno. Ovakav tip narcisoidne li\u010dnosti se uglavnom mo\u017ee \u201enamirisati na kilometar\u201d (pogotovo ako ste upoznati sa fenomenom) i naziva se \u201eotvoreni\u201d ili \u201eotkriveni\u201d narcis. Stvar se komplikuje kada imamo posla sa tzv. <strong>\u201estidljivim\u201d, \u201eranjivim\u201d ili \u201eprikrivenim\u201d narcisom<\/strong> (Akhtar, 2000), jer njegovo pravo stanje nije tako o\u010digledno i vidljivo (zato i termin \u201eprikriveni\u201d). De\u0161ava se \u010dak i da takva osoba ostavi spolja\u0161nji utisak koji nam ne\u0107e dati ni pribli\u017enu predstavu o tome da je narcisoidna, samim tim jer je povu\u010dena, stidljiva, \u201elepo vaspitana\u201d, pa \u010dak i introvertna. Po svemu sude\u0107i, izgleda da je ovakvih ljudi vi\u0161e u dru\u0161tvu, ali one \u010desto prolaze neopa\u017eeno, ili ih mo\u017eemo pome\u0161ati sa nekim drugim sklopom li\u010dnosti jer ih je zbog dvosmislene prirode njihovog pona\u0161anja veoma te\u0161ko identifikovati. Neke od uobi\u010dajenih crta li\u010dnosti \u201eprikrivenih\u201d ili \u201estidljivih\u201d narcisoidnih li\u010dnosti su:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li class=\"has-albert-sans-font-family\">Prikrivanje sopstvene veli\u010dine uz pona\u0161anje koje govori suprotno<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-albert-sans-font-family\">\u010cesto vas kritikuju i dr\u017ee \u201epredavanja\u201d za \u201eva\u0161e dobro\u201d<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-albert-sans-font-family\">Misle da su va\u017eni, ali da ih niko ne ceni koliko treba, nekad pokazuju inferiornost<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-albert-sans-font-family\">Niko ih ne razume<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-albert-sans-font-family\">Nezainteresovanost za razgovor osim ako se ne pri\u010da o \u010demu oni \u017eele<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-albert-sans-font-family\">Izolacija od ljudi i fantaziranje o mo\u0107i<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-albert-sans-font-family\">Prave se da vas slu\u0161aju, ali i upadaju u re\u010d (\u010dekaju svoj trenutak da govore)<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-albert-sans-font-family\">\u017dale se kako niko nije dobar prema njima iako su oni dobri prema svima<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-albert-sans-font-family\">Manjak empatije<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-albert-sans-font-family\">Stalno vas uvla\u010de u svoje probleme i o\u010dekuju da se bavite njima<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-albert-sans-font-family\">Pasivno-agresivno pona\u0161anje i hroni\u010dna zavist<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-albert-sans-font-family\">Preterana osetljivost (lako ih \u201epovredite\u201d), posebno su osetljivi na kritiku<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-albert-sans-font-family\">Interpersonalne i te\u0161ko\u0107e u odnosima, posebno partnerskim<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"has-albert-sans-font-family has-text-align-justify wp-block-paragraph\">Iako mnogi koji nisu upoznati sa fenomenom narcizma misle da narcisi uvek i zaista obo\u017eavaju sami sebe, vrlo \u010desto je slu\u010daj obrnut, kao \u0161to smo ve\u0107 pomenuli, a \u010ditava dinamika je mnogo kompleksnija nego \u0161to mo\u017ee delovati. Me\u0111utim, to uglavnom nije lako primetiti i ljudima te\u0161ko polazi za rukom polazi da \u201era\u0161\u010divijaju\u201d \u010ditavu slo\u017eenu pri\u010du koja je tu prisutna. Zato se nadamo da \u0107e ovaj tekst biti od pomo\u0107i u takvim situacijama. \u0160ta je ovde, dakle, u pitanju? Toksi\u010dni narcizam je zapravo:<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li class=\"has-albert-sans-font-family\"><strong>Kompleksan mehanizam odbrane.<\/strong> On je kompenzatorna, odbrambena \u201eljubav\u201d prema jednom delu sebe, kojom se maskira drugi deo sebe. Ova naizgled grandiozna slika koju narcis stavlja pred sebe zapravo slu\u017ei kao pla\u0161t kojim se prikriva mr\u017enja i bes prema sebi, a koje su uglavnom proizvod neadekvatne interakcije roditelja sa osobom (Russel, 1985).<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-albert-sans-font-family\"><strong>Post-traumatsko-stresna reakcija.<\/strong> Osobi koja ima narcisti\u010dki organizovanu li\u010dnost su se de\u0161avale stvari sli\u010dne ili identi\u010dne onima koje smo opisali u ranijim poglavljima (neretko jo\u0161 ekstremnije). Roditelji naj\u010de\u0161\u0107e nisu adekvatno odgovarali na njegove potrebe kao detetu (Kohut, 1972). Jasno je da je narcisoidnost zapravo jedan veliki reakciono-odbrambeni mehanizam pre\u017eivljavanja, tj. izla\u017eenja na kraj sa kompleksnom, hroni\u010dnom traumom; to je \u201eVinikotovski\u201d (prema psihologu Donaldu Vinikotu) la\u017eno sopstvo nastao kao nu\u017ena posledica toksi\u010dne psihologije sistematski primenjivane nad ovim osobama.<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-albert-sans-font-family\"><strong>Reakcija na sadisti\u010dkog kriti\u010dara kroz regresiju i projekciju.<\/strong> Osoba se narcisoidno\u0161\u0107u brani od sadisti\u010dkog, i invazivnog i rigidnog unutra\u0161njeg kriti\u010dara. Ovo je najbolji primer cirkularnosti i lan\u010dane reaktivnosti toksi\u010dne psihologije, gde njena primena nad osobom izaziva njenu ponovnu primenu nad drugima od strane te osobe. O narcisoidnoj maladaptivnoj li\u010dnosti kao jednoj od posledica patologizovanog unutra\u0161njeg kriti\u010dara govori\u0107emo u specijalnom delu izlaganja.<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-albert-sans-font-family\"><strong>Kompenzatorna formacija za ranjivi i slabo definisan ego.<\/strong> Stalna potreba za prihvatanjem od strane drugih i veli\u010danjem sopstvene li\u010dnosti u o\u010dima drugih je prisutna kako bi se ranjivi ego (grandiozno sopstvo) oja\u010dao i nahranio. Ova \u201ehrana\u201d koja slu\u017ei za ja\u010danje ega se tehni\u010dki naziva \u201e<strong>narcisti\u010dka zaliha<\/strong>\u201d ili \u201enarcisti\u010dko snabdevanje\u201d (eng. \u201e<em>narcissistic supply\u201d<\/em>) (Fenichel, 1938). Narcisti\u010dka zaliha mo\u017ee predstavljati emocije, stavove, mi\u0161ljenja, pona\u0161anja \u2013 bilo \u0161ta \u0161to \u0107e pokazati narcisu koliko ga cenite, volite, po\u0161tujete i najva\u017enije, koliko mu se divite. Narcis \u0107e \u010desto tragati za zadovoljenjem iz sujete, ili iz egoisti\u010dkog pseudo-divljenja sopstvenim fizi\u010dkim ili mentalnim atributima. Ova potreba nastaje niskog bazi\u010dnog samopouzdanja i samopo\u0161tovanja, iz \u201eranjenog\u201d ega koji uvek treba da se \u201epopravi\u201d tako \u0161to \u0107e se za to iskoristiti druga osoba i njene emocije.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p class=\"has-albert-sans-font-family has-text-align-justify wp-block-paragraph\"><br>Tako dolazimo do zaklju\u010dka da je toksi\u010dni (a i jo\u0161 ekstremniji, patolo\u0161ki) narcis (paradoksalno) veoma zavisan od mi\u0161ljenja okoline jer njegovo vrednovanje sebe gotovo u potpunosti zavisi od vrednovanja od strane drugih ljudi. <strong>Kako bi osigurali narcisti\u010dku zalihu i pobrinuli se da nikada ne ostanu bez nje, narcisi poku\u0161avaju da iskontroli\u0161u okolinu. Potreba za kontrolom je verovatno najizra\u017eenija crta narcisoidnosti.<\/strong> Zato su \u010desto dominantni, opsednuti kontrolom, autoritarni i manipulativni. Kontroli\u0161u\u0107i druge, uspostavljaju izvor narcisoidnih zaliha, i osiguravaju da \u0107e sredina da se povinuje njihovim percepcijama. U slu\u010dajevima kada narcis oseti opasnost da njegova prava su\u0161tine mo\u017ee, potencijalno, biti otkrivena (bilo tu\u0111im pona\u0161anjem ili sopstvenim paranoidnim ideacijama) de\u0161ava se da upadne u agresivno i besno pona\u0161anje prema okolini. Ovo se u literaturi naziva \u201enarcisti\u010dki bes\u201d i on je odgovor na \u201enarcisti\u010dku povredu\u201d (Kohut, 1972).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-albert-sans-font-family has-text-align-justify wp-block-paragraph\">Iako je uvre\u017eena pretpostavka da je tipi\u010dan narcis \u201ezaljubljen\u201d sam u sebe i o sebi misli \u201esve najbolje\u201d, uglavnom je, \u0161to se psihodinamike ti\u010de, slu\u010daj obrnut. Dubinsko ose\u0107anje bezvrednosti, inferiornosti i praznine &nbsp;kompenzuje dr povr\u0161inskim ube\u0111ivanjem sebe i drugih u isto toliko veliku va\u017enost, nadmo\u0107 i superiornost. La\u017eno sopstvo je ovde u potpunoj kontroli.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-albert-sans-font-family has-text-align-justify wp-block-paragraph\">Opet se vra\u0107amo na tezu u kojoj su sve to samo mehanizmi kojima narcis \u201ele\u010di\u201d i popunjava svoju unutra\u0161nju prazninu i repetitivno poku\u0161ava da ostvari psiholo\u0161ku kvazi-stabilnost, koja o\u010digledno potpuno zavisi od stabilnosti i dostupnosti spoljnih objekata.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-albert-sans-font-family has-text-align-justify wp-block-paragraph\">Problem toksi\u010dnih narcisa je i to \u0161to imaju jak i nerealan ego-ideal (dakle, ono \u0161to \u017eele da budu ili misle da bi trebalo da budu) koji je stopljen sa egom (Vaknin, 2007). \u0160ta ovo zna\u010di? Kod ljudi koji imaju adekvatno razvijenu li\u010dnost i identitet, ego (ono \u0161to \u010dovek jeste u trenutku) i ego-ideal (ono \u0161to \u010dovek nije trenutno, ali \u017eeli da bude) su dve razdvojene strukture. Dakle, osoba je svesna ko je i \u0161ta je trenutno, ne pretvara se da je ne\u0161to \u0161to nije i ne pona\u0161a se kao da je ostvarila sopstveni ideal, ali \u017eeli da ga ostvari. Iako svesna svog polo\u017eaja, osoba zna \u0161ta \u017eeli da postane i ka tome te\u017ei.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-albert-sans-font-family has-text-align-justify wp-block-paragraph\">Me\u0111utim, kod narcisoidnih li\u010dnosti, razlika izme\u0111u onoga \u0161to \u017eele i onoga \u0161to jesu je zamagljena, jer nemaju uvid u realnu situaciju (setimo se, cela njihova li\u010dnost je jedan veoma kompleksan mehanizam odbrane). Tako, <strong>narcis \u0107e se pona\u0161ati i truditi da ostavi utisak na druge kako bi stvorio predstavu da je ve\u0107 to ne\u0161to \u0161to trenutno nije, a o \u010demu fantazira<\/strong> i to koristiti kao podijum za manipulaciju i toksi\u010dnost. Ta fuzija \u201erealno ja-idealno ja\u201d je i jedan od glavnih razloga za onu svima prepoznatljivu nadobudnost i uobra\u017eenost, kojom se lai\u010dki narcisoidne osobe \u010desto opisuju. Na primer, osoba je voza\u010d autobusa, ili radi na kiosku, a kada do\u0111e ku\u0107i pona\u0161a se kao da je \u0161ef autobuske stanice, direktor preduze\u0107a, vlasnik lanaca restorana; ili, osoba je pro\u010ditala jednu knjigu iz psihologije i ve\u0107 misli da sve zna, da je najve\u0107i psiholog i zatim \u201edr\u017ei predavanja\u201d svojim prijateljima psiholozima na temu psihologije (o\u010digledno i namerno navodim primer iz li\u010dnog iskustva). Ironi\u010dno, ovo se de\u0161ava usled toga \u0161to <strong>narcisi \u010desto imaju<\/strong> <strong>strogog i ka\u017enjavaju\u0107eg unutra\u0161njeg kriti\u010dara<\/strong>: stoga, njihovo la\u017eno sopstvo mora konstantno da koristi prethodno navedene manevre kako bi izbegao surovu kaznu (realnosti).<br><\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-albert-sans-font-family has-text-align-justify wp-block-paragraph\" style=\"margin-top:0;margin-bottom:0;padding-right:0;padding-left:0\">Dakle, narcisu-voza\u010du autobusa super-ego konstantno name\u0107e ose\u0107anja\u00a0 ni\u017ee vrednosti, jer je \u201esamo voza\u010d autobusa\u201d, pa se zbog toga njegov ego brani od te u\u017easne slike bezvrednog bi\u0107a tako \u0161to mutira u hibridni, la\u017eni ego. Taj hibrid ima zadatak da na nesvesnom, i mo\u017ee se re\u0107i, fantasti\u010dnom nivou, obmanjuje i sebe i druge, te na taj na\u010din \u201edoka\u017ee\u201d prestrogom kriti\u010daru i njegovim projekcijama na okolinu da nije toliko ni\u0161tavan i jadan. Tako se de\u0161ava da se osoba pretvara u progonitelja i projektovanjem svog unutra\u0161njeg psihi\u010dkog sveta na druge, <strong>postaje otelotvorenje sopstvenog unutra\u0161njeg kriti\u010dara<\/strong>. Usled toga, narcisoidna osoba \u0107e naj\u010de\u0161\u0107e biti prva koja kritikuje i omalova\u017eava druge, upravo u onim domenima u kojim je najvi\u0161e duboko nezadovoljna samom sobom. Narcis, u drugima za koje smatra da imaju \u201egori\u201d posao od njega, da su \u201ejadni i bedni\u201d, da su \u201eklo\u0161ari\u201d, \u201eglupi\u201d, \u201ebludnici\u201d itd., vidi refleksiju svog \u201ejadnog i bednog\u201d sebe, tj. sve ono \u0161to prezire i \u010dega se pla\u0161i kod sebe. Druge osobe \u0107e svojom konfliktno\u0161\u0107u i reagovanjem na ovo tra\u017eenje narcisti\u010dke zalihe \u00a0potpaljivati njegov bes i ose\u0107aj bezvrednosti, a submisivno\u0161\u0107u izazivati prezir i ose\u0107anje nelagodnosti, te tako naj\u010de\u0161\u0107e postaju \u017ertve narcisti\u010dke toksi\u010dnosti.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-buttons is-content-justification-center is-layout-flex wp-container-core-buttons-is-layout-35f06ea7 wp-block-buttons-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-button\"><a class=\"wp-block-button__link wp-element-button\" href=\"https:\/\/toksicnapsihologia.wordpress.com\/blog\/\">NAZAD NA TEKSTOVE<\/a><\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u201eNarcis\u201d \u2013 re\u010d koja se danas toliko \u010desto upotrebljava. Svi mi znamo kada i za\u0161to nekog nazivamo \u201enarcisom\u201d \u2013 naj\u010de\u0161\u0107e je to slu\u010daj kada se taj neko \u201epravi va\u017ean\u201d, \u201eumi\u0161lja da je ne\u0161to \u0161to nije\u201d, da je \u201eiznad svih\u201d i ispoljava sli\u010dna pona\u0161anja, ali ne bismo ba\u0161 rekli da ima \u201eporeme\u0107aj li\u010dnosti\u201d (ako bi se [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":184,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[4,5,8,9,11,14,16,17],"class_list":["post-178","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-egocentricnost","tag-emotivno-ucenjivanje","tag-maligni-narcizam","tag-mentalno-zdravlje","tag-narcizam","tag-psihologija","tag-psiholoska-manipulacija","tag-psihoterapija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/toksicnapsihologija.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/178","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/toksicnapsihologija.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/toksicnapsihologija.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/toksicnapsihologija.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/toksicnapsihologija.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=178"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/toksicnapsihologija.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/178\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/toksicnapsihologija.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=178"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/toksicnapsihologija.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=178"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/toksicnapsihologija.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=178"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}