
o knjizi
Uveliko je postalo očigledno da je većina ljudi, blago rečeno, u problemu, a da se mnogi ne osećaju dobro u svojoj koži. Pritiscima na „progres” i „uspeh”, današnja civilizacija indukuje sopstvenom težinom savremenog života stres, tenziju i strahove, gurajući čoveka u šablonski, neautentičan, i nadasve prazan život. Psihodinamika okoline koja nagrađuje konformizam, materijalizam, a (paradoksalno) i egoizam, koja ima potrebu za kontrolom tuđeg iskustva, aktivno se pretače i u međuljudske odnose. Njen destruktivan efekat najviše se oseća u porodičnom krugu, gde se neadekvatni obrasci komunikacije i odnosa sa drugima uče i ugrađuju u ličnost, koja se zatim krivi ka ekstremima. Pred (često dvosmislenim i konfuznim) očekivanjima drugih, osoba je stavljena između dva polariteta – ili će se povinovati zahtevima i postati emotivno zavisna od njih, ili će se pobuniti protiv takvog „uređenja” i postati destruktivna po sebe i okolinu.
Prosečan čovek je stoga u stalnom stanju rascepljenosti; ako malo zagrebemo površinu, primetićemo da je takav život lažan i nepotpun. Usled spoljnih pritisaka da se stalno bude ono što drugi očekuju, pravo, autentično sopstvo se napušta, a umesto njega se formira odbrambeni konglomerat, tj. ljuštura koju kasnije nazivamo „ličnost” ili „ja” (ego). Adrenalizovano stanje psihičke borbe tera čoveka da živi od danas do sutra, bez sagledavanja šire slike – egzistencija postaje jedna cirkularna „igra” življenja da bi se živelo. Takav neautentičan život, bez smisla i svrhe, ne vodi nikuda osim, nažalost, u otuđivanje, apatiju, bes, nezadovoljstvo, anksioznost ili depresiju. Ova stanja su gotovo uvek nusprodukt gubitka sebe i životnog pravca izazvanog toksičnom sredinom, a ne „bolesti” koje se „leče” u instituciji.
Knjiga se bavi samim korenima nastanka problematičnih, disfunkcionalnih stanja individue (kao što su anksioznost, depresivna stanja, prokrastinacija, životna blokiranost, narcisoidnost, nesigurnost u odnosima, osećaj praznine, preterana samokritičnost i sl.) i raspoznavanjem mehanizama u psihološkoj istoriji pojedinca (pre svega u međuljudskim odnosima) koji su degradirajuće uticali na razvoj njegove autentičnosti i stvorili teren za neadekvatnu psihodinamiku. Konkretno, korišćenje toksične psihologije u odnosima je, kako uzrok, tako i posledica rascepa psihičkih struktura u kojima se razvija disfunkcionalni unutrašnji kritičar. Taj unutrašnji „aparat” nastavlja da proganja osobu u odraslom dobu, što na kraju rezultira spektrom psihičkih problema i življenju nezadovoljavajućeg života.
Ovi nesvesni mehanizmi, formirani tokom odrastanja, ključni su u shvatanju problematike i odgovora na pitanje zašto se mnogi ljudi nalaze u mentalno-emotivnom procepu i ne uspevaju da se pronađu u sopstvenim životima. Osvešćivanje njihove geneze, načina delovanja, dinamike i prisustva u našim svakodnevnicama, prvi je korak promene i boljitka – a pronalaskom lične svrhe započinjemo putovanje ka autentičnom, istinitom i ispunjavajućem životu.
Knjiga ima 636 stranica, mek povez.